Umjetna inteligencija (AI) gura omotnicu, uzrokujući pomutnju u svijetu umjetnosti, posebno kada je riječ o pitanjima kreativnosti i autorskih prava. Nedavni incident koji je uključivao upotrebu umjetne inteligencije za "dovršetak" Nedovršene slike Keitha Haringa (1989.), komad namjerno ostavljen uglavnom prazan kako bi simbolizirao prazninu uzrokovanu epidemijom HIV-a, izazvao je reakcije. Ova umjetna inteligencija slike ponovno je potaknula aktualnu raspravu o raskrižju umjetne inteligencije i autorskih prava.
Uzbuna je započela kada je korisnik na popularnoj platformi koristio generativnu umjetnu inteligenciju za popunjavanje praznih prostora Haringove nedovršene slike. Objava je izazvala buru, a mnogi su izrazili svoje ogorčenje zbog percipiranog kršenja Haringovih izvornih namjera. Čin korištenja umjetne inteligencije za miješanje s umjetničkim djelom dubokog emocionalnog i povijesnog značaja dotaknuo je živac unutar i izvan umjetničke zajednice. Dok neki komentatori vjeruju da je objava osmišljena kako bi izazvala reakcije i povećala angažman, drugi ga smatraju istinskim istraživanjem kreativnog potencijala umjetne inteligencije.
Ovaj incident nije samostalan događaj, već dio većeg razgovora oko umjetne inteligencije i pitanja autorskih prava. U prosincu 2023. umjetnik storyboarda Jon Lam iznio je na vidjelo Googleovu proračunsku tablicu u kojoj su navodno navedene tisuće umjetnika čiji su stilovi korišteni bez pristanka za obuku algoritama umjetne inteligencije. Popis uključuje poznate osobe kao što su David Hockney, Tracey Emin, Yoko Ono, Yayoi Kusama, pa čak i sam Keith Haring. Ovo otkriće potaknulo je val tužbi umjetnika koji optužuju tvrtke umjetne inteligencije za kršenje njihovih prava intelektualnog vlasništva.
Usred ovih tužbi, OpenAI, organizacija odgovorna za razvoj AI modela kao što su ChatGPT i DALL-E, branila je svoje postupke. Oni tvrde da je uključivanje materijala zaštićenog autorskim pravima ključno za napredak umjetne inteligencije jer se njezina sposobnost učenja i generiranja novih sadržaja oslanja na analizu i razumijevanje postojećih djela. Međutim, taj je argument izazvao zabrinutost zbog mogućeg iskorištavanja umjetničkih djela bez njihova pristanka.
Sjecište umjetne inteligencije i autorskih prava predstavlja složena pitanja o autorstvu, vlasništvu i etičkim implikacijama korištenja umjetne inteligencije za repliciranje ili izmjenu postojećih umjetničkih djela. Umjetna inteligencija nesumnjivo je revolucionirala različite sektore, uključujući umjetnost, ali njezin utjecaj na kreativno izražavanje i prava umjetnika i dalje je tema o kojoj se žestoko raspravlja. Trzavice između inovacija i održavanja umjetničkog integriteta naglašavaju potrebu za stalnim raspravama i transparentnim smjernicama o ulozi umjetne inteligencije u umjetnosti.
Kako tehnologija nastavlja napredovati, granica između ljudske i strojno generirane umjetnosti postaje sve nejasnija. Umjetnici, pravni stručnjaci i razvojni programeri umjetne inteligencije moraju surađivati kako bi stvorili okvir kojim se poštuju prava autora uz prihvaćanje mogućnosti umjetne inteligencije. Pronalaženje prave ravnoteže između inovacija i etičkih razmatranja bit će ključno za oblikovanje budućnosti umjetnosti stvorene umjetnom inteligencijom.
Kontroverza oko verzije Nedovršene slike Keitha Haringa koju je dovršila umjetna inteligencija snažan je podsjetnik na aktualnu raspravu o umjetnoj inteligenciji, autorskim pravima i granicama kreativnosti. Ovo pitanje naglašava potrebu za promišljenim raspravama i jasnim smjernicama na sjecištu umjetne inteligencije i umjetnosti. Uz nemilosrdan razvoj tehnologije, umjetnici i inovatori moraju surađivati kako bi osigurali budućnost umjetne inteligencije u umjetničkom poštovanju i zaštitili prava i namjere stvaratelja.