Kritičan trenutak: Prijevremeni predsjednički izbori u Iranu

Iranci su u petak pohrlili u glasačke kabine na iznenadne predsjedničke izbore, koje mnogi smatraju ključnim trenutkom u povijesti zemlje. Neočekivana smrt predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera stvorila je vakuum vodstva, što je potaknulo pitanja o budućem tijeku Islamske Republike. Ovi izbori dolaze usred eskalacije napetosti sa Zapadom, floskule ekonomije i društvenih nemira. Kao dodatak kontekstu, to su prvi predsjednički izbori od smrti Mahse Aminija 2022. godine, događaj koji je izazvao brojne prosvjede i naglasio gušenje oporbe od strane režima.

Natjecatelji u utrci

Na izborima su tri konzervativna kandidata i usamljeni reformistički kandidat. Predvodnici čopora su Masoud Pezeshkian, reformistički zakonodavac i bivši ministar zdravstva; Saeed Jalili, tvrdokorni savjetnik za sigurnost i nuklearni pregovarač; i Mohammad Bagher Ghalibaf, konzervativni glas iranskog parlamenta. Ove posljednje kandidate unaprijed je izabralo iransko Vijeće čuvara, tijelo koje izravno izvještava vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija.

Različita stajališta među kandidatima

Unatoč uskom izboru kandidata, među njima postoje značajne razlike. Pezeshkian je silom kritizirao provedbu vjerske vjere i zalagao se za poboljšanje odnosa sa Zapadom. S druge strane, Ghalibaf je usvojio tvrdolinijaški pristup protiv nuklearnog sporazuma iz 2015., obećavajući da će dati prednost gospodarskom rastu. Ishod izbora zacrtat će smjer budućnosti Irana, noseći značajne posljedice i za vanjsku politiku i za unutarnja pitanja.

Izazovi apatije i razočaranja birača

Međutim, apatija birača i razočaranje predstavljaju zapreku legitimnosti izbora. Na nedavnim izborima u Iranu zabilježen je slab odaziv birača, što odražava rasprostranjeno nezadovoljstvo i sumnju prema izbornom procesu. Značajan dio Iranaca osjeća se obespravljeno, sumnjajući u sposobnost vlade da potiče značajne promjene. Istaknuti aktivisti i politički zatvorenici čak su pozvali na bojkot izbora.

Izbori usred zategnutih zapadnih odnosa

Izbori su također postavljeni u kontekstu slabljenja odnosa sa Zapadom. Iranski nuklearni program, koji nastavlja obogaćivati uranij blizu razine oružja, podigao je obrve unutar međunarodne zajednice. Sudjelovanje Irana u regionalnim sukobima, uključujući rat u Gazi i potporu posredničkih skupina poput Hezbollaha, dodatno je zaoštrilo njegove odnose sa susjednim zemljama i zapadnim silama.

Budući predsjednik i vanjska politika

Stajalište budućeg predsjednika bit će ključno za oblikovanje vanjske politike Irana. Iako krajnji autoritet ima vrhovni vođa Khamenei, predsjednikovo stajalište o pitanjima poput nuklearnog sporazuma i odnosa sa Zapadom značajno će utjecati na tijek događaja. Kandidat koji je skloniji Zapadu mogao bi utrti put poboljšanju odnosa, ali spremnost SAD-a pod predsjednikom Joeom Bidenom na suradnju s Iranom i dalje je neizvjesna.

Iranski predsjednički izbori predstavljaju prekretnicu za naciju. Ishod će oblikovati njezinu unutarnju i vanjsku politiku, oblikujući njezin odnos s globalnom zajednicom. Međutim, nisko sudjelovanje birača i rasprostranjeno razočaranje naglašavaju zapreke s kojima se suočava iranski politički sustav. Značaj izbora nadilazi granice Irana, jer djelovanje i politika nacije mogu duboko utjecati na regionalnu stabilnost i globalnu sigurnost.