Iranski predsjednički izbori ušli su u drugi krug između reformističkog kandidata i tvrdokornog konzervativca. Početni krug glasovanja prikupio je najmanji odaziv u povijesti zemlje, a preko 60 posto birača bilo je suzdržano. Taj nedostatak sudjelovanja naglašava rašireno razočaranje i frustraciju iranske javnosti, koja se bori s gospodarskim teškoćama i masovnim prosvjedima pod šijitskom teokracijom zemlje.
Reformist protiv tvrdokornog konzervativca: Bitka ideologija
Reformistički kandidat Masoud Pezeshkian zalaže se za veće obraćanje međunarodnoj zajednici kao potencijalno rješenje gospodarskih poteškoća Irana. Suprotno tome, tvrdokorni konzervativac Saeed Jalili, bivši nuklearni pregovarač, poznat je po svojim protuzapadnim stajalištima. Preliminarni rezultati pokazali su Pezeshkian s 10,4 milijuna glasova, dok je Jalili blago zaostao s 9,4 milijuna glasova.
Predstojeći drugi krug: Kritična točka za Iran
Drugi krug izbora, zakazan za 5. Ishod ne samo da će utjecati na budući tijek nacije, već će pružiti i uvid u trenutno stanje režima i njegovu legitimnost. Slab odaziv i prevladavajuće nezadovoljstvo političkim procesom signaliziraju duboko ukorijenjeno nezadovoljstvo iranskog stanovništva.
Kontroverza oko izbora u Iranu
Kritičari tvrde kako izbori u Iranu nemaju transparentnost i pravednost, s ograničenim izborom i izostankom nadzora međunarodno priznatih promatrača. Slab odaziv i poništavanje preko milijun glasova smatraju se odbijanjem kandidata i samog sustava. Za mnoge Irance izbori se čine samo kao farsa u zemlji pod diktatorskom vlašću.
Neizvjesnost se nazire nakon smrti prethodnog predsjednika
Prerana smrt bivšeg predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera dodaje još jedan sloj neizvjesnosti izborima. Raisi je percipiran kao potencijalni nasljednik vrhovnog vođe zemlje, ajatolaha Alija Khameneija, koji ima značajnu moć u Iranu. Pitanje tko bi mogao naslijediti Khameneija sada postaje još nebuloznije.
Analitičari predviđaju da neće biti značajnijih promjena
Unatoč predstojećem drugom krugu izbora, analitičari ne predviđaju značajne promjene koje proizlaze iz ovog izbora. Kandidati nisu predložili politiku koja bi se bavila kontroverznim pitanjima, kao što je strogi islamski kodeks odijevanja za žene. Slijedom toga, ishod izbora vjerojatno neće potaknuti smislenu reformu ili odgovoriti na zahtjeve iranske javnosti.
Kriza legitimiteta i smjera
Drugi krug predsjedničkih izbora u Iranu odražava duboko ukorijenjeno razočaranje i frustraciju među iranskim stanovništvom. Slab odaziv i odbijanje kandidata i sustava ukazuju na nedostatak vjere u sadašnji režim. Malo je vjerojatno da će ishod izbora izazvati značajne promjene, postavljajući važna pitanja o legitimnosti iranske vlade i budućoj putanji zemlje.